Obrada tla i održavanje nasada u uzgoju lavande & lavandina.
LAVANDA – 5.dio
Uzgoj lavande u kontinentu
Autor: Davor Popović, mag.ing.agr.
Ovaj tekst dijelim sa svim zaljubljenicima u lavandu. Pošto sam bio dugogodišnji uzgajivač i prerađivač lavande, moje iskustvo ne želim da se izgubi, te zato i kreiram serijal tekstova za sve koji traže više znanja.
Uzgoj lavande smatram lijepim poslom. Za one koji misle da je to posao u kojem je rad samo sadnja nasada i povratak uoči berbe, neka odmah promijene stav. Uzgoj lavande je posao koji traži profesionalan pristup kao i svaki drugi posao. Nemojmo zaboraviti da je lavanda višegodišnji nasad, koji traži njegu i brigu, a ako to dobije, onda vraća sav vaš trud u visokom urodu cvijeta i ulja. Prvi pravi urod je u trećoj godini, kada se vraća uloženi trud, no do tada treba postaviti sve kako treba.
Žetva (berba)
Ovisno o kultivaru ovisi i vrijeme žetve. Najbolji pokazatelj početka berbe cvijeta (za proizvodnju ulja) je kada prestane let pčela oko cvjetova lavande. To znači da su se cvjetovi zatvorili i da je vrijeme cvatnje završilo. Neki proizvođači kažu da je to faza kada je pola cvjetova zatvoreno (počelo sušenje) na cvatu stapke.
Vrlo bitan podatak za pridržavati se je taj, da nekoliko dana prije same berbe ne pada kiša. Kiša uzrokuje nakupljanje vlage u biljci, što ima za posljedicu lošiju kvalitetu ulja. Što je više sunca, to je veći postotak ulja u biljci, te je ulje kvalitetnije po sastavu (samim time i viša tržišna cijena). Znači, prije berbe treba biti sunčano i suho. Visina reza je u području početka rasta duge cvjetne stapke ispod prvih listova. Odrezani cvijet je dužine prosječno kod prave lavande (Lavandula anqustifolia) oko 30 cm a kod hybrida Budrovke (Lavandula intermedia x Dalmatica) oko 50 cm. Cvijet nakon što se ubere, ne smije dugo stajati, jer dolazi do ishlapljivanja dijela eteričnog ulja iz biljke. Ubrani cvijet nije dobro držati u plastičnim materijalima ili u velikim hrpama jer se kroz duži vremenski period biljke mogu “upaliti” što također može narušiti kvalitetu ulja. Zabilježeni su slučajevi kada se cvijet pobrao tek u rujnu, te je i kod tog cvijeta bio značajan sadržaj ulja.
Prava lavanda (lavandula anqustifolia) ulazi u cvatnju početkom mjeseca lipnja, a vrijeme berbe suhog cvijeta za ulje je krajem mjeseca lipnja. Drugi cvat se može očekivati krajem kolovoza, ali tada cvatnja iznosi oko 15-20% prve cvatnje.
Budrovka hybrid (lavandula intermedia x Dalmatica) počinje cvasti početkom srpnja, a krajem srpnja (početkom kolovoza) spremna je za žetvu. Drugi cvat se može očekivati u mjesecu rujnu, ali tada cvatnja iznosi oko 15-20% prve cvatnje.
Berba je moguća dvojaka:
– RUČNA BERBA – za ručnu berbu potrebno je imati oštri srp, vreću (kutiju), šešir (slamnati) ili kapu protiv sunca. Snopovi se ručno hvataju rukom te sijeku ispod prvih listova na cvjetnoj stapki. Većina gospodarstava/proizvođača lavande vrši berbu ručno. U prosjeku 3 iskusna berača mogu u jednom satu pobrati oko 150 kg sviježeg cvijeta. Ručna berba isplativa je na malim nasadima od otprilike 2.000 sadnica.
– STROJNA BERBA – U posljednje vrijeme počeli su stizati (uvoz) prvi profesionalni strojevi za berbu: za traktor i manji ručni strojevi.
Berač iz Clier (Francuska) ili Bizon (Bugarska) su moderni berači za traktore iznad 60 KS. Njihov kapacitet branja je za jednoredni berač 1ha/3 sata ili za troredni berač 1ha/1 sat. Jednoredni berač iz Francuske košta oko 20.000 EUR, ovisno o tipu i izvedbi, dok iz Bugarske oko 15.000 EUR. Princip rada je da se ošišani cvijet lavande (usitnjen ili u strukovima) baca u usipni koš. Koš nakon što se napuni, pomoću pneumatike se diže u zrak, te isipava u traktorsku prikolicu. Grm lavande nakon ovakvog branja više nije potrebno oblikovati šišanjem. Takve moderne strojeve isplati se kupiti ako je uzgoj na velikim površinama (30 ha i više) te ako prerađivački kapaciteti (destilator ili sušara) mogu zaprimiti veliku količinu ubranog materijala.
Mali ručni stroj je Ochiai harvester (Japan), kojim rukuju dvije osobe. Princip rada je da se stroj gura iznad reda lavande u cvijetu, gdje strižna kosa reže cvijet i pomoću struje zraka ga upuhuje u vreću na kraju stroja. Brzina rada takvim strojem je nekoliko puta brža nego kod ručnog branja (jedan stroj zamjenjuje 15-20 najamnih radnika). Dodatni posao je u tome da se nakon prolaza stroja, red mora još jednom pošišati (oblikovanje grma). Cijena jednog takvog stroja iznosi sa porezima i transportom u RH oko 7.000 EUR.
Mnogi proizvođači u RH zbog visokih cijena nabave berača, okrenuli su se prilagođavanju postojeće mehanizacije koja postoji u RH. Tako na primjer kukuruzni jednoredni berač se može prilagoditi tako da mu se povisi visina strižnog noža. Stare jednoredne kose za žito (BČS žitna beračica) također se mogu preraditi da im se povisi visina reza.
U svakom slučaju, opremljenost strojevima svake godine raste u našoj državi, što je vrlo pozitivno.
NASTAVAK – 6 dio